Radončić otkrio da li će podržati Izetbegovića, kritikovao Trojku: Bakir je bio u pravu za jednu stvar

Povratak SBB-a na političku scenu

N1: Najavljujete veliki povratak SBB-a na političku scenu, učešće na izborima. Postavlja pitanje šta vas je potaklo da se ponovo politički aktivirate i kajete li se što ste napravili tu pauzu koja vam je napravila poprilično problema da biste se ponovo sada aktivirali i kandidovali za izbore?

Radončić: Mi smo za prošle izbore praktično apstinirali, nismo se ni pojavili, podržavali smo praktično Trojku. Mislim da je dobro da se SBB odmorio od vlasti, da su se građani mogli uvjeriti šta nude nove alternative. Nama se često prigovara da smo podržali Trojku, nekritički. Što bi se mi stidili što smo dali šansu nekim mladim, novim ljudima, umjesto da se stide oni što je nisu iskoristili? Nama se otvara ogroman prostor. Padom Trojke koja nema rezultata u Kantonu Sarajevo, koja nema u privredi, koja nema u razvoju, koja nema rezultata u dovođenju stranih investitora, nemojte da brojimo strane investitore, Amerikance koji su sami došli i čak se naturili. I mislim da u tom smislu otvara se veliki povratak SBB-a. Zašto? Zato što mi, što god smo radili, mi smo imali ministra namjenske industrije gospodina Džindića koji je ostavio sjajne rezultate u namjenskoj industriji, u koksari, u željezari, u elektroprivredi BiH itd. Kad sam ja bio ministar sigurnosti, bez lažne skromnosti, tada je BiH najviše funkcionisalo, to je bilo ozbiljno ministarstvo. Kada je gospodin Nenadić bio premijer Kantona Sarajevo, mi smo u vremenima korone imali pod broj jedan da smo kupili veliki broj respiratora sa UNDP-om i potpuno pokazali kako se to legalno radi, za razliku od drugih. Da smo obnovili, napravili izolatorije, da smo se ponašali kao odgovorna vlast, pokrenuli prvu transverzalu. Mislim da taj ekonomski dinamizam pod broj jedan i jedna politička stabilnost, pa i mediacija SBB-a, nedostaje političkoj sceni i da to sada ljudi vide, pa i mi sami, da je to dovoljan motiv da se ponovo vratimo.

Južna interkonekcija i američke investicije

N1: Rekli ste - došli Amerikanci pa se sami nametnuli. Mislite pritom vjerovatno na Južnu plinsku interkonekciju. Koliko je to u ovom trenutku značajan projekat za Bosnu i Hercegovinu i koliko je dobro da se odvija na način na koji se odvija, s obzirom da su već stigla upozorenja iz Brisela, da bi ovo mogla biti zapravo prepreka na evropskom putu Bosne i Hercegovine, zbog zakona i načina na koji je donesen i načina na koji je koncipiran?

Radončić: Nama je veoma, kao Bosni i Hercegovini, potrebna američka investicija, potrebno nam je to. Imate ovdje jedan neprincipijelan stav Brisela, pa Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisuju međudržavni ugovor o južnoj interkonekciji. Oni niti jednu riječ ne smiju da progovore protiv Hrvatske, jer znaju da će Plenković i Milanović brutalno odgovoriti, a nama se drži lekcija da to ugrožava naš evropski put. Pa kako onda to ne ugrožava status Hrvatske unutar Evropske unije? Potpuna neprincipijelnost Brisela. Mi moramo imati i dobiti, boriti se, praviti kompromise, i ekonomske i političke, da sačuvamo američku investiciju i da ona bude lokomotiva koja će dovesti još stotine uspješnih američkih kompanija u Bosnu i Hercegovinu.

Državna imovina kao prepreka

N1: Prepreka tom projektu u ovom trenutku je zakon o državnoj imovini. Kako mislite da će to Amerikanci riješiti? Hoće li sve partnere u vlasti, da tako kažem, primorati da nađu dogovor?

Radončić: Mislim da će tu stvari ići laganije nego što idu. Vi se sjetite, imali smo mi veliku dramu prije 20-ak godina, ona lokacija na kojoj je sadašnja američka ambasada, također je bila državna imovina, pa se našlo rješenje.

N1: Mislite da će biti neki lex specialis?

Radončić: Naći će se način, da li je to lex specialis, da li je to način da se to upotrijebi, a da se ne dira u zakon, da se ne dira ono što je Ustav riješio. Apsolutni sam optimista da će se rješenje naći.

Odlazak Kristijana Šmita i budućnost OHR-a

N1: Ne vjerujete da će Kristijan Šmit reagovati prije nego li krene iz Bosne i Hercegovine, s obzirom da je bilo tih poziva?

Radončić: Gospodin Šmit je uradio posao kako je uradio. Ostavio je jednu istorijsku stvar iza sebe, a to je elektronska evidencija glasača. I mi ćemo prvi put biti, kao svi ostali evropski narodi, da imamo pošteno brojanje, odnosno evidenciju glasača. I to je trajni rezultat koji on ostavlja. Uz sve druge kontroverze koje ga prate, nisam siguran da će on u zadnjim danima mandata donositi bilo kakve odluke, ali znamo i sami kako se turbulentno stvari mijenjaju, da ništa nije nemoguće.

N1: Ide li Šmit iz BiH sa pozitivnim rezultatom ili je donekle, kako neki pokušavaju da kažu, krivac za krizu u kojoj se danas nalazi?

Radončić: Ne može on biti, ali veoma hipotetički rečeno, svijet nije crn od crne i bijele boje, imate sive. On je često bio u toj sivoj zoni, nije on uzrok zala u BiH, bilo je i prije Šmita priča o separatizmu, o trećem entitetu, o odvajanju Republike Srpske, tako da ne mislim da sad čovjeku odlazi da ga treba tovariti i kamenjem gađati.

N1: Ako su i oko čega stranke koje su na vlasti u BiH složne, to je oko toga da nisu zadovoljne učinkom Šmita?

Radončić: Trojku je on doveo na vlast, promijenio Ustav na jedan dan, što je nedopustivo, to je njegova greška, da bi oni mogli sa manjkom glasova da preuzmu vlast u Federaciji i državi. Znači, oni nemaju razloga da budu nezadovoljni njime kad je Trojka u pitanju.

N1: Sada se pominje ko bi mogao biti nasljednik, najčešće. Pominje se taj diplomata iz Italije, i ono što je glavno pitanje: hoće li ili neće imati bonska ovlaštenja?

Radončić: Ja mislim prvo da trebamo prokomentirati jednu stvar koju je gospodin Konaković rekao nedavno na nekom skupu, veoma važnom evropskom, prije dva dana, da Evropljani što prije treba da donesu odluku ko će biti visoki predstavnik, kako ne bi dozvolili Amerikancima da oni postave svog čovjeka. Mi ne trebamo, pogotovo on, pogotovo Ministarstvo vanjskih poslova, da se konfrontiramo sa time da li taj čovjek može biti Amerikanac. Zašto ne može biti? Zašto ne bi bio? Ako se ne možemo dogovoriti, mislim na Evropsku uniju i druge zemlje, kvintet oko Italijana, mislim da u tom slučaju nema razloga da to ne bude Amerikanac. Ko god bude, mi trebamo biti racionalni, tražiti rješenje unutar nas samih, ne očekivati i ne ići po inerciji za tom kolonijalnom pameću, da nam visoki predstavnik rješava stvari koje mi sami moramo dogovoriti.

N1: Kako komentarišete ove zahtjeve iz Banjaluke, konkretno od SNSD-a Milorada Dodika, da s odlaskom Šmita budu poništene sve odluke koje je on zapravo donio u svom mandatu?

Radončić: Pa dobro, gospodin Dodik je majstor bacanja dimnih bombi, od toga nema ništa. To nijedan visoki predstavnik neće uraditi, niti može uraditi.

Kandidatura za Predsjedništvo BiH: "SDA i SDP su krali moje glasove"

N1: Kada ste predali kandidaturu, predali ste potpise i za Vašu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. Ostajete li pri toj odluci da uđete u izbornu trku ili još uvijek razmišljate o tome?

Radončić: Mi imamo tu neke dileme unutar samog rukovodstva, da možda prvi put izađemo s jednom ženom, da povučemo stranku. Promijenili smo ime u SBB Fahrudin Radučić, što će biti dovoljno prepoznatljivo. A druga je da gospodin Izetbegović i ja, koji smo imali dva velika fajta 2010. i 2014., i gdje smo imali mnogo, mnogo primjedbi na račun regularnosti, jednom pošteno odmjerimo snage. Ja sam vam donio jedan zanimljiv detalj u pripremi emisije. Vidite, ovo je sa suđenja u Kamberu, gdje su se SDA, svjedok kaže, ja sam se tada šokirao, mi smo u medijima jedni na druge gori zemlja, a za stolom se dogovara zajednička krađa SDP-a i SDA. Oni su krali glasove Fahrudina Radončića. To je bilo u tužilaštvu i čovjeku se sudilo, tražila je SDA više, SDP je tražio odmjer 60-40, SDA im je pristala na 80-20, ali kaže, ali ono glavno, moraju se rušiti glasovi Fahrudina Radučića. Tu su se složili bez problema, dakle, da se prave nevažeći listići.

N1: I kad ste vi dobili tu informaciju, kad ste došli?

Radončić: Ovo je informacija sa suđenja i to je Tužilaštvo BiH sudilo tim ljudima.

N1: Kako ste nakon svega, evo, uspjeli na neki način oprostiti SDA? Evo sa SDP-om ste sada zapravo zahladnili odnose.

Radončić: Mi smo u korektnim odnosima i sa jednim i sa drugim, nemamo mi šta tu da opraštamo. Ovdje samo treba skrenuti pažnju analitičarima koji se igraju brojki, koliko je ko osvojio na kojim izborima, da su to nerelevantne brojke. Prave brojke su se dogodile u Brčkom, gdje je zahvaljujući eksperimentalnom programu elektronske evidencije glasača SBB bio superioran u odnosu na druge iza SDA. Pobijedili smo sve stranke Trojke, Stranku za BiH itd. Ja očekujem i na ovim izborima da će SBB imati sjajan rezultat, a da se sa mnom može dogoditi svašta.

N1: Bez obzira na ovu pauzu?

Radončić: Da, pauza je samo dokaz koliko smo bili potrebni. Stanje u zemlji je sve gore i gore. Odnosi među entitetski, među nacionalnog tipa su sve gore i gore. Svi se takmiče u svađi. SBB je uvijek imao tu konstruktivnu ulogu i medijatora i stabilizatora političkih prilika. Mi nudimo stabilniju, mirniju i ekonomski nastrojenu Bosnu i Hercegovinu.

N1: Kažete da postoje dvije opcije u ovom trenutku za SBB kada je u pitanju kandidat, kada ćete donijeti konačnu odluku?

Radončić: Neka CIK prvo potvrdi kandidature, odnosno prijave, pa će se na našim organima donijeti. Sada kako stvari stoje, 99% bit ću ja, ali nemojte da isključujemo opciju da se pojavi neki drugi kandidat.

Odnos prema Izetbegoviću, Trojci i Bećiroviću

N1: Mnogi kažu ukoliko uđete u trku bit ćete tu do pred kraja, onda podržati Bakira Izetbegovića, kako komentarišete te insinuacije?

Radončić: Zašto bih ja podržao Izetbegovića? Dajte mi jedan dobar odgovor.

N1: Pa zato što ste nezadovoljni Trojkom, mnogi to tako vide.

Radončić: Trojka će otići svakako u ofsajd, to je potpuno deklasirana ekipa. Vidite, Sabina Čudić je promjenom karaktera rata i agresije na Sarajevo, ja sam ovdje bio svaki dan u opkoljenom Sarajevu, napravila nepopravljive štete našoj stranci. Ni ne razbija ga Radončić, razbija ga Kemo Ademović, drugi. Ostat će dio SDP-a, Trojka kao Trojka ne postoji. Zašto bih ja nešto kalkulisao da sad ja moram da budem uz Bakira, zašto bih bio?

N1: Ali Denis Bećirović je tu, bit će ponovo kandidat, ne samo Trojke nego ukupno 14 stranaka je stalo iza njegove kandidature.

Radončić: Ja ću vam reći realno, ja sam prvi put imao 202.000 glasova za člana Predsjedništva, drugi put sam imao 160.000, treći put 75.000 plus 75 poništenih. Moji glasovi su omogućili toliku razliku Bećirovića na štetu Izetbegovića. Ali nevažno, ja sam njemu rekao da skuplja sličice jer ima previše fotografisanja, što je dobro. On se slika sa stranim državnicima, ali vi vidite Bosna ne ide nigdje naprijed. To je to nepotrebno slikanje koje je dobro za vašu ličnu neku biografiju, ali nije dobro za državu. Što se tiče priče, zašto je bih Bakiru dao svoju kandidaturu? Čime je on to zaslužio? Ko je kome montirao proces? Ko je kome slao finansijske policije? Ko se kome radovao što ide u pritvor? Ne optužujem ga da me je on poslao u pritvor, a njegovi najbolji drugovi ne.

"Bakir u pravu za jednu stvar"

N1: Ali ste se pri posljednjem susretu srdačno pozdravili, moram to primijetiti?

Radončić: To je državništvo i to je politika. Drugo su jedna građanska kultivisanost, vaspitanost, korektnost, a treće su politički interesi. Da ja želim da povedem Predsjedništvo prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine nakon dužeg vremena, da to ne bude tačka konflikta, tačka razdvajanja, nego da bude tačka preuzimanja odgovornosti. Ne može Denis Bećirović, njega spominjem, biti neodgovoran. Jablanica... Ko se danas sjeća koliko je ljudi poginulo u Tuzli? Je li on ikad spomenuo da kaže: “Ljudi, hajde, što se ne provodi ta istraga ko je zapalio starce?” Imate potpuni raspad u teškoj namjenskoj industriji usred ratnih vremena. Gospodin Bećirović je lider Trojke. Mi svi zaboravljamo i stalno ga nešto držimo u ćošku. On nema veze s tim. On se distancirao od svoje odgovornosti. Neće moći. Taj ko sjedi u Predsjedništvu mora da bude pozitivan motor. Ko smeta Bećiroviću da ode u fabriku? Uzmite potpredsjednika Federacije, gospodina Lendu. On ide od sportskih događaja do fabrike. Ja sam kao ministar sigurnosti, ako javni red i mir nisu moje, bilo je oblasti - išao na požarišta u Jablanici i zvao helikoptere da spašavaju to. Vi, znači, morate izaći iz kancelarije i u tom smislu, Bakir je upravu za jednu stvar. Glasajte za Denisa, dobit ćete Trojku ponovo.

Rat u BiH, Marfi i Sabina Čudić

N1: Citiraću tvrdnje bivšeg američkog ambasadora u našoj zemlji, Majkla Marfija, koji kaže da je Izetbegović pristao, pa čak i potencirao podjelu Bosne i Hercegovine u jednom trenutku.

Radončić: Ima jedna izreka: “Nemojte činiti ljudima nešto što se može dogoditi vama.” Trojka, pa i gospodin Izetbegović, 30 godina drže monopol na patriotizam. Gospodin Bakir Izetbegović je i čak iza mene davao veoma teške izjave u smislu “Radončić je izdao, pa čak i za Konakovića. Pa je onda Konaković kao pilot SDA preuzeo tu retoriku: “Radončić je izdajnik.” SDA je motor, nukleus, tog olakog etiketiranja ljudi da su izdajnici. E sada se to Bakiru desilo, da Marfi kaže za njega da dijeli Bosnu i Hercegovinu na troje. Ja vam tvrdim, ja sa Bakirom imam stotine političkih razlika, evo neke sam i rekao. Nema teorije, ali apsolutno nema teorije, da je Bakir ikada od bilo koga tražio podjelu Bosne i Hercegovine i treći entitet.

N1: Možda nije tražio, ali možda je bio za, kako to vama kažu?

Radončić: Tvrdim vam da nije bio ni za. Ja ne znam zašto je gospodin Marfi ovo uradio, da li slučajno da rastereti poziciju Naše stranke i Čudić koja je u veoma delikatnoj poziciji zbog idiotluka i gluposti i nepravde koju je izrekla prema Bošnjacima u ovom gradu.

N1: Kako definisati rat u BiH?

Radončić: Ona je rekla da je to bio rat moći. Ja sam bio svaki dan u opkoljenom Sarajevu, bio sam u kabinetu načelnika Sefera Halilovića, prije toga sam bio poznati novinar. Rat je bila velikosrpska agresija na BiH. Ona spominje Sarajevo. U Sarajevu je izvršen urbicid, više od 12.500 ljudi ubijeno, 1.600 djece ubijeno. Kakva je to borba za moć? Pa to je bio genocid i brisanje Bošnjaka kao fizičkog, biološkog faktora. Ne mogu na ovim stvarima, ja nisam čovjek zapaljive retorike, kad je to u pitanju, dozvoljavam različite interpretacije, ali ovdje ne može niko biti tolerantan jer to je stvarno nepoštovanje historijskih činjenica i žrtava.

Protesti Kruga 99 i tvrdnje o podjeli BiH

N1: Krug 99 poziva na proteste, desit će se 2. juna. Oni kažu: “Pod novom političkom opsadom je BiH, sprema se podjela BiH početkom juna.”

Radončić: Dobro, ja sam vjerovatno i u vašem studiju ovdje nekoliko puta rekao - neće biti rata u posljednjih nekoliko godina. Te informacije da se u narednom juna sprema podjela BiH su neodgovorne. Ja vam tvrdim da toga neće biti. Zašto? Ne zato što tu treba biti posebno pametan, ali vidite li vi te snage koje će pristati na podjelu BiH? Vidite li koliko je Marfijeva izjava uznemirila javnost? Vidite koliko je Čudićkina izjava uznemirila javnost? Znači, nemate vi ovdje potencijala kod Bošnjaka, a ja vjerujem ni kod Hrvata, pa ni kod Srba, da se neko igra rata i teritorijalne podjele i da će to biti u ovih mjesec dana, mi smo već kraj maja.

Kandidati za Predsjedništvo BiH

N1: Ukoliko se nađete u Predsjedništvu, koga biste voljeli vidjeti kao kolege? U hrvatskom taboru imamo dva kandidata i jednog DF-ovog. Hoće li ta dva kandidata, jedan HDZ-a BiH, drugi petorke, zapravo omogućiti DF-ovom Slavenu Kovačeviću lak put ka Predsjedništvu BiH?

Radončić: Hrvati su odgovoran politički faktor i oni snose odgovornost da li idu sa jednim ili sa tri kandidata.

N1: Ali se nisu mogli dogovoriti?

Radončić: Očigledno, što je dobro. To znači da se u političkom korpusu javlja politički pluralizam, da to više nije jedno umijeće jedne stranke.

N1: Ali ako se desi da ponovo Hrvati ne budu imali, kako to oni kažu, legitimnog predstavnika, hoće li to dalje usložniti političku situaciju u BiH? Jer očigledno da to pravi probleme u funkcionisanju države.

Radončić: Ovoga puta, ukoliko se to dogodi, sa dva kandidata oni otvaraju put trećem, gospodinu Kovačeviću. Ne mogu reći da su i Bošnjaci majorizirali, jer su sami razbili svoje glasačko tijelo.

N1: Prošli put su išli sa jednim kandidatom, odnosno jednom kandidatkinjom, i nisu ponovo uspjeli doći do Predsjedništva.

Radončić: To je već sad, naravno, strateško hrvatsko pitanje i kako riješiti izbor njihovog člana za Predsjedništvo. Ja sam tu uvijek zagovarao indirektan način izbora svih članova Predsjedništva i to je mir u kući. Na drugim pozicijama Hrvati su čak i prezastupljeni, ima ih svugdje, i više od procenta, i više od jedne trećine, i mislim da u tom smislu mi trebamo tražiti to rješenje, da zadnji taj žulj maknemo iz njih.

N1: Kad je u pitanju predstavnik iz Republike Srpske, čini se da će ispred SNSD-a biti Željka Cvijanović, opozicija nikako da se dogovori o zajedničkom nastupu, pa je vrlo vjerovatno da će možda biti i dva kandidata.

Radončić: Izbori su, svi imaju pravo da se kandidiraju, videjćemo. Nemojte da prejudiciramo. Ko god bude, valja raditi sa njime.

Metalska industrija i odgovornost vlasti

N1: Pomenuli ste metalsku industriju u BiH. Ona je definitivno u ovom trenutku na koljenima, prije svega zbog Nove željezare Zenica. Nova Ljubija također je pred zatvaranjem u Prijedoru. Ako ova dva preduzeća definitivno stave ključ u bravu, hoće li to značiti i zatvaranje postepeno željezara i kompletno kolaps zapravo industrije u BiH, s obzirom da mnogo štošta zavisi od ovih segmenata?

Radončić: U tom trenutku mi ostajemo bez 12.000 radnih mjesta, bez ogromnih prihoda za poreze, za socijalno, penziono osiguranje itd. Mislim da je ovo situacija gdje mora da reaguje država. Ja podržavam vladu premijera Nikšića, da se donese i ohrabruje, lex specialis, i moraju brže to da rade, inače rade za stranu lopova.

N1: Ali Savjet ministara mjesecima nije uspio da zaštiti, odnosno onemogući uvoz čelika u BiH kako bi zaštitili domaću proizvodnju.

Radončić: To je povezano. Ovamo ne dajte da željezara izvozi jer ima izvozi, uništite, a ovamo blokirajte. Mi u toj SH igri, gdje nam ovdje Pavlović uzima i uništava željezaru, moramo imati brzu vladu. Zašto? Čovjek svaku noć izveze po milion maraka ilegalnog željeza na treću lokaciju. I dok vlada donese lex specialis, ostaće livada. U tom smislu Nikšić mora da bude odgovorniji i brži.

Dodik između Washingtona i Moskve

N1: Milorad Dodik osta je bez ovih funkcija, ali se stiče utisak da upravlja svim procesima tamo. Dijelite li to mišljenje i mislite li da će i nakon izbora Milorad Dodik ostati taj neko ko će biti nezaobilazni šraf u bosanskohercegovačkoj političkoj mašineriji?

Radončić: Pa on je šraf mnogo veće mašinerije. Nije slučajno da on ima onako ekskluzivan prijem kod predsjednika Putina. Njega Putin jača na mjestu neprikosnovenog lidera Srba u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

N1: Kako na to gleda Washington?

Radončić: To je zanimljiva situacija.

N1: Je li Milorad Dodik jedini u ovom trenutku koji je uspio, dakle, izbalansirati tu situaciju, biti prihvaćen i od Washingtona i od Moskve, a zapravo najmanje prihvaćen u Bosni i Hercegovini?

Radončić: Mi sa žaljenjem moramo konstatovati, mislim na nas Bošnjake ili političko Sarajevo kako oni kažu, da je Dodik uspio u toj misiji, da ima veoma moćne poluge u Washingtonu i da ima eksteritorijalni status u Moskvi, što je zaista njegov ogroman lični uspjeh, a težak poraz tog Bećirovića i tog Konakovića, koji su dva Bošnjaka na najistaknutijim mjestima za vođenje vanjske politike. Oni ne da nisu isparirali, nego su nepostojeći u tom njegovom putu koji je brutalan. On dobija podršku Washingtona, dobija podršku Moskve. Mislim da u tom smislu, budući član Predsjedništva ispred Bošnjaka, mora da razbija tu priču i mi se moramo pojaviti kao realan faktor na međunarodnoj sceni, a ne biti u kancelariji i bojati se kišne kapi da se ne zamjerimo kome.

Odnosi Bošnjaka, Hrvata i Srba

N1: Kako je Dodik uspio zadržati HDZ BiH uz sebe, bez obzira na sve ove probleme koje je SNSD i on lično imao posljednjih godina? Je li i u kojoj mjeri za to kriva negdje i bošnjačka politika?

Radončić: Nije bitno ko je kriv, ko je prav, možemo mi biti svi. Moraju se smiriti međunacionalni odnosi, prvenstveno među Hrvatima i Bošnjacima, jer je to lakše uraditi, pa između Bošnjaka i Srba, i Srba i Hrvata. Hrvati su potpuno iseljeni iz Republike Srpske, nije to tako idealan odnos.

N1: Ali HDZ Bosne i Hercegovine nekako to pitanje ne apostrofira u međusobnim odnosima.

Radončić: Njima je sada lakše reći “Bošnjaci nas pritiskaju, traže majorizaciju, prvo Dodik plaši Hrvate, oni su majorizirali vas, biraju vam člana predsjedništva, paće nas, hajmo se udružiti. Ne mislim da su hrvatski političari toliko naivni i da će pristati na tu igru, iako to sada izgleda nemoguće.

Kada će SBB donijeti odluku?

N1: Postoji li neki datum kada će biti donesena ta odluka unutar SBB-a ko će u trku za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine ispred vaše stranke?

Radončić: Pa to je onaj dan kad se budu predavale liste, mi do tad imamo vremena, to je za mjesec dana.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad